Switch to English
Propisi o građevinskom zemljištu
Generalni urbanistički plan Beograda do 2021.
GIS Beograda
Galerija (foto & video)
Aktuelnosti
Grad Beograd
Urbanistički zavod Beograda
Republički geodetski zavod
27. oktobar 2006.

Tunel Begaljičko brdo

Direkcija je u okviru četvrte i pete etape izgradnje cevovoda Makiš – Mladenovac položila 17 kilometara cevi na potezu od Zučke kapije do tunela Begaljičko brdo, koji je počeo da se probija.

U okviru četvrte faze na delu od Bubanj potoka do Vrčina Direkcija radi i na izmeni Plana detaljne regulacije radi izmeštanja naplatne rampe iza Vrčina, jer će na mestu sadašnje doći do ukrštanja sa obilaznicom oko Beograda.

Da bi se radovi nastavili dalje prema Mladenovcu neophodno je da se pre Begaljičkog brda izgrade rezrvoari i crpna stanica koja bi ih punila, a to će obezbediti dalji slobodan pad vode prema Mladenovcu. Istovremeno, izgradnjom ovih objekata bilo bi moguće stalno snabdevanje podavalskih naselja, Vrčina i Kaluđerice.

Tunel Begaljičko brdo

Direkcija ulaže velike napore prilikom rešavanja imovinsko pravnih odnosa, koji su preduslov za uspešno izvođenje radova. Međutim, često dolazi do zastoja jer neki od korisnika zemljišta imaju nerealne zahteve prilikom utvrđivanja naknade za zemlju koja treba da se izuzme iz njihovog poseda.

Ipak veći broj zemljoposednika ima pozitivan stav kada dođe do pregovora, s obzirom da Direkcija radovima na izgradnji cevovoda ujedno sanira teren i reguliše okolne potoke i podzemne vode, čime doprinosi većem kvalitetu zemljišta i omogućava zemljoradnicima lakši prilaz do njihovih poseda.

Takođe, Direkcija je završetkom četvrte faze omogućila da se naselje Boleč priključi na cevovod čime će biti ukinuto snabdevanje iz bunara, a žitelji ovog naselja dobiće dodatnih pet kubnih metara vode u sekundi.

Tunel Begaljičko brdo oblaže se utiskivanjem betonskih cevi prečnika 2,5 metra i dužine dva metra, a svaka je teška petnaest tona. Bušenje se vrši bagerom za iskop koji pokretnom trakom izbacuje zemlju iz tunela. S obzirom da na terenu nema struje koristi se agregat za funkcionisanje gradilišta.

U samom tunelu pravac kopanja obezbeđuju savremeni laserski aparati, dok bager za iskop ima četiri grupe presa za korekciju pravca, a dnevno se iskopa oko tri metra tunela. Do sada je utisnuto 40 cevi ili oko sto metara tunela, a izvođač radova „Kolubara“ Mionica preostalih 400 metara probiće do proleća 2007. godine.















© 2001 Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda J.P.